Vožnja motocikla u turističkoj sezoni: opasnosti koje vozači često podcijene

Ljeto je za mnoge motocikliste najbolje razdoblje u godini - dani su dugi, vrijeme uglavnom stabilno, a ceste prema moru kao stvorene za vožnju. Međutim, upravo tijekom turističke sezone promet postaje gušći, nepredvidiviji i znatno zahtjevniji. Na istoj se cesti tada susreću lokalni vozači, turisti koji prvi put prolaze određenom rutom, kamperi, autobusi, unajmljeni automobili, biciklisti, motociklisti i pješaci. Mnogi vozači prate navigaciju, traže skretanje, parking ili smještaj, dok istodobno pokušavaju razumjeti prometnu signalizaciju na nepoznatom području. Motociklistu je ponekad dovoljan samo jedan takav trenutak nepažnje drugog vozača.

Zbog toga vožnja motocikla u turističkoj sezoni ne traži samo poštivanje ograničenja brzine, već više strpljenja, bolju procjenu situacije i prihvaćanje činjenice da drugi vozači neće uvijek postupiti logično.

1. Vozači koji ne poznaju cestu

Na poznatoj ruti već otprilike znamo gdje se nalazi zavoj, raskrižje, benzinska postaja ili problematičan izlaz, a turist koji se tom cestom vozi prvi put nema tu prednost. Takav vozač može naglo usporiti kada primijeti skretanje, promijeniti prometnu traku bez dovoljno provjeravanja ili gotovo stati nasred ceste pokušavajući razumjeti navigaciju. Često se događa i da uključi pokazivač smjera prekasno ili ga uopće ne uključi.

Posebno treba paziti na vozila koja:

• voze osjetno sporije od ostatka prometa
• nekoliko puta lagano koče bez očitog razloga
• približavaju se raskrižju između dvije prometne trake
• imaju strane registarske oznake
• naglo mijenjaju položaj unutar prometne trake
• djeluju kao da traže adresu, parking ili ulaz u smještaj.

Nemojte voziti neposredno iza takvog vozila niti se dugo zadržavati u njegovu mrtvom kutu. Povećajte razmak i ostavite sebi dovoljno prostora za kočenje ili izbjegavanje. Najsigurnije je pretpostaviti da vozač još nije odlučio kamo ide, čak i kada mu pokazivač smjera govori suprotno.

2. Nagla skretanja prema plažama, restoranima i vidikovcima

Na obalnim prometnicama skretanja nisu uvijek jasno označena, a ulazi u kampove, apartmane, restorane i plaže mogu se nalaziti odmah iza zavoja. Vozač automobila može u posljednjem trenutku ugledati željeni ulaz, naglo zakočiti i skrenuti preko prometne trake. Drugi se mogu pokušati okrenuti nasred ceste nakon što su promašili odredište.

Posebno oprezno vozite uz:

• ulaze u kampove i turistička naselja
• benzinske postaje
• restorane uz cestu
• popularne plaže i vidikovce
• parkirališta uz obalu
• trajektne luke i pristaništa.

Automobil koji usporava bez jasnog razloga nije poziv na brzo pretjecanje. Možda se priprema skrenuti upravo preko putanje motocikla. Prije pretjecanja promatrajte prednje kotače automobila, položaj vozila u traku i prostor ispred njega. Kotači često počnu pokazivati promjenu smjera prije nego što vozač uključi pokazivač.

3. Kamperi, kamp-prikolice i turistički autobusi

Kamperi i vozila s kamp-prikolicama širi su, duži i teži od osobnog automobila. Sporije ubrzavaju, trebaju više prostora za skretanje i mogu djelomično prijeći preko središnje crte, posebno na uskim obalnim cestama. Vozači kampera često nisu naviknuti na dimenzije vozila koje voze i mogu pogrešno procijeniti širinu ceste, udaljenost od motocikla ili prostor potreban za skretanje. Vožnja neposredno iza kampera dodatno ograničava preglednost jer ne vidite zavoj, vozilo iz suprotnog smjera ni razlog zbog kojeg kamper usporava.

Zato:

• povećajte sigurnosni razmak
• ne započinjite pretjecanje bez potpunog pregleda ceste
• računajte da prikolica može zanijeti ili presjeći dio zavoja
• izbjegavajte zadržavanje uz bočnu stranu autobusa ili kampera
• pripremite se na bočni udar vjetra nakon izlaska iz njihove zavjetrine.

Nekoliko minuta sporije vožnje iza velikog vozila manji je problem od pretjecanja u situaciji u kojoj nemate dovoljno informacija.

4. Gužve stvaraju lažan osjećaj sigurnosti

Kada kolona uspori, lako je pomisliti da je opasnost manja jer se svi kreću niskom brzinom. U stvarnosti se u gužvi događa velik broj sitnih, nepredvidivih pokreta. Vozači mijenjaju trake pokušavajući pronaći onu koja se kreće nekoliko metara brže, otvaraju vrata, gledaju u mobitel ili naglo skreću prema odmorištu. Razmak između vozila postaje malen, a motociklistu se prostor za reakciju brzo smanjuje.

HAK upozorava da su najveće ljetne gužve uglavnom tijekom vikenda, posebno subotom, kada velik broj turista ulazi u Hrvatsku ili se vraća kući. Slalom između vozila možda djeluje kao najbrži način izlaska iz kolone, ali istodobno znači prolazak kroz niz mrtvih kutova i prostora u koje automobili mogu skrenuti bez upozorenja. MUP i HAK motociklistima izričito savjetuju da ne voze slalom između vozila, da pokušaju predvidjeti poteze drugih vozača i održavaju dovoljan razmak.

U koloni vozite samo brzinom pri kojoj se možete zaustaviti unutar prostora koji vidite. Pazite na prednje kotače automobila, praznine između vozila i vozače koji često gledaju u retrovizore jer to može značiti da se pripremaju za prestrojavanje.

5. Raskrižja i kružni tokovi

Jedna od najopasnijih situacija za motociklista nastaje kada vozač automobila vidi motocikl, ali pogrešno procijeni njegovu brzinu ili udaljenost. Zbog manje siluete motocikla vozaču se može učiniti da je motocikl dalje nego što zaista jest, a rezultat je oduzimanje prednosti prilikom uključivanja u promet ili skretanja ulijevo. Turistička sezona dodatno komplicira situaciju jer mnogi vozači nisu upoznati s rasporedom prometnih traka, izlazima iz kružnog toka ili lokalnom signalizacijom.

Prilikom približavanja raskrižju:

• smanjite brzinu čak i kada imate prednost
• pokrijte kočnicu i pripremite se na reakciju
• potražite kontakt očima s vozačem, ali ne oslanjajte se samo na njega
• promatrajte kotače vozila koje čeka na uključivanje
• ostavite sebi izlaz prema sigurnijem dijelu prometne trake.

Prednost prolaska određuje tko bi trebao proći prvi, ali ona ne jamči da će vas drugi vozač vidjeti ili pravilno procijeniti situaciju.

6. Pješaci, biciklisti i električni romobili

U turističkim mjestima promet se često odvija neposredno uz šetnice, plaže, parkirališta i ugostiteljske objekte. Pješaci mogu zakoračiti na cestu gledajući u mobitel, djeca istrčati između parkiranih automobila, a biciklist ili vozač električnog romobila naglo promijeniti smjer. Dodatni problem stvaraju turisti koji nisu upoznati s organizacijom prometa i mogu gledati u pogrešnom smjeru prije prelaska ceste ili hodati uz rub kolnika na mjestima bez nogostupa.

U naseljima i turističkim zonama držite prste spremne na kočnici i izbjegavajte vožnju tik uz parkirana vozila. Ostavite dovoljno bočnog prostora za vrata automobila koja se mogu iznenada otvoriti. Posebno usporite kada ugledate autobus koji prima ili iskrcava putnike, automobile parkirane uz plažu ili skupinu ljudi koja stoji uz rub ceste.

7. Lošija i promjenjiva površina ceste

Sunčan dan ne znači nužno i dobar grip. Na lokalnim i obalnim cestama moguće je naići na pijesak, sitni šljunak, prašinu, ostatke zemlje, prolivene tekućine ili tragove goriva. U blizini plaža i kampova vozila mogu na asfalt nanijeti pijesak, dok se na cestama uz gradilišta pojavljuje sitno kamenje.

Posebno treba paziti na:

• unutarnji dio zavoja
• prilaze plažama i neasfaltiranim parkiralištima
• metalne poklopce i rešetke
• zakrpe i prijelaze između različitih vrsta asfalta
• bijele prometne oznake
• područja oko benzinskih postaja
• cestu nakon kratkog ljetnog pljuska.

Ako u zavoju primijetite nečistoću, izbjegavajte naglo kočenje, zatvaranje gasa ili agresivnu promjenu smjera. Smanjenje brzine prije zavoja ostavlja više mogućnosti kada se podloga pokaže lošijom nego što ste očekivali.

8. Umor, vrućina i dehidracija

Motociklist tijekom vožnje stalno obrađuje informacije: položaj vozila, stanje ceste, brzinu, zavoje, prometne znakove i ponašanje drugih sudionika. Na visokim temperaturama koncentracija postupno pada, čak i kada se vozač još ne osjeća izrazito loše. Dodatni problem predstavlja vrućina koja dolazi od motora i asfalta, posebno tijekom stajanja u koloni. Teška oprema, nedostatak zraka i nedovoljno tekućine dodatno povećavaju opterećenje.

Znakovi da je vrijeme za pauzu mogu biti:

• glavobolja
• suha usta
• razdražljivost
• pad koncentracije
• sporije donošenje odluka
• česte pogreške u mijenjanju brzina
• osjećaj da vozite „na autopilotu“.

Pauzu napravite prije nego što vam postane nužna. Pijte vodu redovito, a ne tek kada se pojavi jaka žeđ, a tijekom dužih putovanja planirajte zaustavljanje u hladu i izbjegavajte najtopliji dio dana kada je to moguće. Ljetna moto oprema treba omogućiti protok zraka, ali i dalje mora pružati odgovarajuću zaštitu. Vožnja bez jakne, rukavica ili odgovarajuće obuće ne postaje sigurnija zato što je vani vruće.

9. Pritisak da se do odredišta stigne što prije

Rezervacija trajekta, dogovoreni ulazak u apartman ili društvo koje već čeka lako stvaraju osjećaj žurbe. Tada vozač počinje kasnije kočiti, prihvaćati rizičnija pretjecanja i preskakati planirane pauze. Problem nije samo brzina, nego promjena načina razmišljanja. Umjesto procjene je li manevar siguran, vozač počinje razmišljati hoće li njime uštedjeti nekoliko minuta.

Sličan pritisak može se pojaviti i tijekom grupne vožnje. Manje iskusan vozač pokušava pratiti tempo drugih, iako mu ne odgovara brzina ulaska u zavoj ili učestalost pretjecanja. Dogovorite da se grupa čeka na unaprijed određenim mjestima. Nitko ne bi trebao voziti iznad vlastitih mogućnosti samo da ne izgubi motocikl ispred sebe. Kašnjenje od dvadeset minuta može biti neugodno. Nesreća može promijeniti cijeli život.

Kako smanjiti rizik tijekom ljetnog putovanja?

Sigurnija vožnja počinje prije pokretanja motocikla. Provjerite tlak i stanje guma, kočnice, lanac, razinu tekućina i svjetla. Na motociklu i mopedu kratka svjetla moraju biti upaljena tijekom cijele godine, a MUP redovito naglašava važnost tehničke ispravnosti, kacige, zaštitne opreme i pune koncentracije tijekom vožnje.

Prije polaska provjerite stanje na cestama, vremensku prognozu i moguće gužve. HAK informacije o prometu objavljuje na svojim stranicama i u aplikaciji, a stanje na cestama dostupno je i putem Informativnog centra.

Kada je moguće:

• krenite rano ujutro
• izbjegnite najprometnije subote i smjene turista
• unaprijed označite mjesta za gorivo i odmor
• ne planirajte nerealno velik broj kilometara
• ostavite vremensku rezervu za gužvu
• koristite navigaciju preko komunikacijskog uređaja, a ne gledanjem u mobitel
• nosite vodu i lagani kišni komplet
• birajte opremu prilagođenu visokim temperaturama.

Najvažnije pravilo: ne vozite samo prema onome što se događa

U turističkoj sezoni nije dovoljno reagirati na automobil koji je već počeo skretati, potrebno je ranije prepoznati vozilo koje bi moglo skrenuti, pješaka koji bi mogao zakoračiti na cestu ili kamper koji bi mogao prijeći preko središnje crte.

Dobar motociklist ne promatra samo sljedeće vozilo, nego promatra nekoliko vozila unaprijed, izlaze uz cestu, položaj kotača automobila, ponašanje pješaka i promjene na površini kolnika. Cilj nije očekivati katastrofu iza svakog zavoja, nego sebi ostaviti dovoljno vremena i prostora kada netko drugi pogriješi.

Zaključak

Vožnja motocikla u turističkoj sezoni može biti jedan od najboljih dijelova ljeta jer Hrvatska nudi velik izbor obalnih cesta, planinskih prijevoja i ruta koje vrijedi doživjeti na dva kotača.

No veći broj vozila znači i veći broj različitih vozačkih navika, pogrešnih procjena i naglih odluka. Najveće ljetne opasnosti često nisu ekstremne situacije, nego običan automobil koji traži skretanje, kamper koji zauzima više prostora nego što očekujete ili trenutak pada koncentracije nakon nekoliko sati na vrućini.

Vozite tako da vam tuđa pogreška ne oduzme sve mogućnosti. Održavajte razmak, usporite prije nepreglednih situacija i ne dopustite da vas gužva ili žurba natjeraju na manevar koji inače ne biste napravili. Odredište neće pobjeći. Najvažnije je da do njega stignete sigurni.